- Savremeno društvo sve više prepoznaje štetnost linearnog modela ekonomije koji se svodi na nepovratno korištenje resursa – uzimamo, stvaramo, koristimo, bacamo. Kao rezultat toga imamo stalni porast potrošnje resursa koji su ograničeni. S druge strane činjenica je da se količina otpada koju čovjek proizvodi iz godine u godinu povećava usljed većeg broja ljudi na planeti Zemlji.
Odgovor na ovaj problem upravo leži u cirkularnoj ekonomiji, kao načinu da otpad pretvorimo u resurs.
Zašto linearna ekonomija nije dobra?
Linearni model ekonomije upućuje na nekontrolisanu eksploataciju prirodnih resursa, čime je zaštita životne sredine zanemarena. Vremenom su ljudi ustanovili da ovaj model nije dobar i da je potrebno usmjeriti se na održiv način poslovanja – mijenjanje poslovnih modela, navika i način razmišljanja, kako proizvođača tako i potrošača. Po linearnom modelu, uzmi-napravi-iskoristi-baci, otpad završava na deponijama i time zagađuje životnu sredinu. Prirodni resursi koji se koriste po ovom modelu su najčešće neobnovljivi, pa je i uloga održivog razvoja zanemarena.
Nasuprot linearnom, cirkularni model podrazumjeva kružni proces – otpad postaje resurs koji može ponovo da se iskoristi. Na primjer ambalažni otpad umjesto da završi na deponiji bude ponovno iskorišten u nekom drugom obliku. Ovaj koncept zasnovan je na tri principa: smanjivanje (reduce), ponovna upotreba (reuse) i recikliranje materijala (recycle).
Kada razmišljamo o cirkularnoj ekonomiji potrebno se fokusirati na sljedeće:
- Ograničenim resursima treba upravljati održivo
- Smanjiti količinu otpada na način da se maksimalno iskoristi kao resurs, a minimalna količina bude odbačena
Ako to posmatramo kroz praksu onda to znači da je primjena cirkularne ekonomije pristup kakvim se transformiše funkciju resursa u privredi – otpad iz fabrike postaje vrijedna sirovina u drugom proizvodnom procesu, a sami proizvodi mogu biti popravljeni, ponovo iskorišteni ili unaprijeđeni umjesto da budu odbačeni.
Ovakav pristup posljedično zahtijeva nove poslovne modele koji prelaze sa koncepta prodaje proizvoda na prodaju usluge.Jedan od primjera prelaska na ovakav model je „prodaja sati za volanom“ umjesto prodaja vozila, što već primjenjuju npr. GoGet ili Herz 24/7 kroz šeme zajedničkog korištenja tj. dijeljenja vozila.
Koje su prednosti cirkularne ekonomije?
Cirkularna ekonomija promoviše konkurentnost, inovacije, štiti životnu sredinu, istovremeno doprinoseći ekonomskom rastu ali i otvaranju novih radnih mjesta.Procjenjuje se da ekonomske koristi prelaska na ovakav poslovni model mogu da donesu uštede u materijalu koje se mjere milijardama eura.
Evropska komisija je u decembru 2015. godine usvojila novi ambiciozan paket mjera o cirkularnoj ekonomiji koji se u velikoj mjeri odnosi na izmjene regulative iz oblasti upravljanja otpadom. Cilj je podstaći globalnu konkurentnost, ojačati održivi ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta.Paketom je predložen niz mjera poput povećanja recikliranja, ali su predstavljeni i planovi za izvlačenje najveće moguće koristi od svih sirovina, proizvoda i otpada čime bi se povećala ušteda energije i smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte.Prijedlozima je obuhvaćen čitav životni vijek proizvoda od proizvodnje i potrošnje do upravljanja otpadom i tržištima sekundarnih sirovina.
Cilj Komisije je da do 2030. godine obezbijedi recikliranje 65% otpada iz domaćinstava odnosno 75% ambalažnog otpada, kao i da se u znatnoj mjeri smanji količina metala, plastike, tekstila i hrane koji završe na deponijama ili u vodama.
Model cirkularne ekonomije osim privrednih subjekata trebaju slijediti i svi ostali jer je veoma jednostavno primjenjiv i u svim drugim oblastima pa sve do samih kućanstava.Bitno je promijeniti način razmišaljanja, više cijeniti resurse koji su nam dostupni i imati na umu da su oni ograničeni. U protivnom buduće generacije će imati sve manje mjesta za život a to ne zaslužuju zar ne?
Hvala što čitate ekoputokaz, smjer za bolju budućnost.
Komentari