Šta treba postići jedan grad da bi nosio titulu Evropska zelena prijestolnica?


Raditi za dobro svojih građana obaveza i odgovornost je svakog zaposlenog gradske uprave, općine i lokalne zajednice. Izgled jednog grada najbolji je pokazatelj kako i koliko radi njegovo rukovodstvo i nadležene službe te kakva je svijest i savjest njegovih stanovnika.O tome čime se Ljubljana ponosi pisali smo ovdje.

Ako nastavite  vodimo vas kroz zelena dostignuća ovog grada, te potičemo da razmislite da li i vaš grad ima takav potencijal, pa krenimo redom.

Urbane zelene površine

Ljubljana je kontinuirano transformisala „smeđe zemljane“ površine.

Na primjer  neiskorišteno industrijsko zemljište pretvorili su u zelene površine i između pojedinih dijelova uspostavili  “zelene hodnike“.Kao rezultat Ljubljana danas ima:

  • 542 m2 javnih zelenih površina po stanovniku
  • Više od 80 ha novih zelenih površina
  • Ne postoji više degradirano zemljište jer je ono pretvoreno u visokokvalitetne zelene površine
  • Brojna vanjska rekreacijska područja s opremom za vježbanje

Uticaj na klimatske promjene

Glavna dosadašnja postignuća na području klimatskog djelovanja uključuju:

  • 74% stambenog prostora u gradu pokriva model daljinskog grijanja i distribucija prirodnog plina
  • Optimizirani operativni sistemi ulične rasvjete, dopuštena potrošnja energije smanjena na manje od 3 MW (sa 9 MW koliko je iznosila 2000.godine)
  • Kontinuirano se potiče svijest građana putem web stranica, društvenih mreža, različitih kampanja, događanja, mobilnih aplikacija i drugih komunikacijskih kanala.

Lokalni prevoz

  • 2012. godine grad je dobio Evropsku nagradu za urbani javni prostor, za projekat obnove nasipa i mostova  na rijeci Ljubljanici.To je bio poticaj da se sa projektima nastavi.

Također postavljen je cilj da će mobilnost njenih stanovnika do 2020. godine biti u sljedećem omjeru  1/3 javni prijevoz, 1/3 pješačenja i vožnje biciklom i 1/3 putnički automobili.

Urbana mobilnost unaprijeđena je kroz:

  • Građankama i građanima kao i turistima potpuno besplatno su na raspolaganju 4 električna voza  u centru grada tzv. “Cavalier”
  • Uveden je u upotrebu gradski samoposlužni sistem najma bicikala
  • Uvedene su višenamjenske beskontaktne pametne gradske kartice
  • 78% ispitanika zadovoljno je javnim gradskim prevozom u Ljubljani

Upravljanje okolišem

Ljubljana teži postići veći ekološki održivi rast kroz učinkovito upravljanje okolišem. To znači da se uvijek prilikom donošenja odluka održivost uzima u obzir.Postignuća u ovom pogledu uključuju:

  •  Nacionalno priznanje: „Opština Prijatelj Planete Zemlje “za 2012.,2013., 2014. i  2015. godinu
  •  Prva institucija javne uprave u Sloveniji, koja je uvela detaljan sistem Zajednice za upravljanje okolišem i reviziju (EMAS)
  •  Ušteda vode, energije, papira i povećana upotreba vozila na plin, 84% voznog parka gradske uprave.

 

Upravljanje otpadnim vodama

Centralno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda Ljubljane je mehaničko-biološki sistem projektovan za uklanjanje ugljikovih spojeva i nitrifikaciju.Obrada viška mulja se izvodi anaerobnom stabilizacijom mulja u grijanim postrojenjima za digestiju i mehaničkoj kondenzaciji i isušivanju.

Biogas proizveden tokom tretmana otpadnih voda se koristi za isušivanje mulja i zagrijavanje postrojenja za digestiju

Još 2012. godine sam proces je generisao 75,1%  energije koja je potrebna ovom postrojenju.

Snabdijevanje pitkom vodom

Ljubljana je jedan od rijetkih glavnih gradova Evrope s prirodnom pitkom vodom kojoj nije potrebno prečišćavanje prije upotrebe.

  • Program zaštite vodenih resursa i moderan sistem za prečišćavanje otpadnih voda osiguravaju da će trenutni kvalitet gradske vode ostati besprijekoran još dugo
  • U gradu postoji više od 30 javnih česmi
  • Korištenjem mobilne aplikacije »Voda iz slavine Ljubljana ”možete pronaći najbližu javnu česmu
  • Obilježena je 130. godišnjica puštanja u rad vodovodnog sistema

Upravljanje otpadom

Ljubljana teži smanjenju proizvodnje otpada i većoj upotrebi recikliranog materijala kao resursa. Regionalni centar vrši  obradu otpada za oko 700 000 stanovnika (oko trećina Slovenije).

To je najopsežniji ekološki projekat u zemlji i ujedno najmoderniji sistem za tretman miješanog i organskog otpada u Evropi.

  • Vrši se prikupljanje četiri vrste otpada metodom „od vrata do vrata“ (ambalaža, papir, organski i komunalni otpad)
  • Evropska prjestolnica s najvećim udjelom odvojeno prikupljenog otpada
  • Prvi grad u Evropskoj Uniji sa strategijom „Zero Waste“.

Zaštita od buke

Poboljšati okoliš u smislu zaštite od buke kao i smanjenje emisije stakleničkih plinova potaklo je da se u Ljubljani ulaže u razvoje elektro-mobilnosti. Ostvarena su značajna postignuća za smanjenje zagađenja bukom posebno:

  • Nivo buke smanjen je za 6 dB zabranom korištenja motornih vozila u centru grada
  • Manja izloženost (14%) buci iz prometa od ostatka Evrope (20%)
  • Stanovnici Ljubljane su manje izloženi buci u noćnim satima (14% ) za razliku od prosjeka u ostatku Evrope koji iznosi 30%

Energetska efikasnost

Ljubljana puno ulaže u obnovu društvenih objekata kako bi se postigla bolja energetska efikasnost. 100% svoje električne energije proizvodi se iz obnovljivih izvora. Ovakav pristup donosi i značajne prednosti:

  • Smanjenje emisije CO2 za 800 tona
  • Savremenom tehnologijom rasvjete smanjeni su troškovi za oko 70 000 EUR godišnje
  • Zamjena postojeće rasvjete štednim sijalicama i LED diodama štedi se 90% struje

Biodiverzitet

Ljubljana kontinuirano pruža zaštitu, te čuva prirodna staništa ugroženih životinjskih i biljnih vrsta. Dodatno doprinosi biološkoj raznolikosti u prilog čemu nam govori činjenica da se ovdje nalazi najduža gradska aleja sa čak 7.000 stabala nazvana Put uspomena i drugarstva. Bioraznolikost se ogleda i u tome što:

  • Šume pokrivaju 46% ukupnog broja područja grada Ljubljane
  • Registrirovana je 161 vrsta ptica od kojih je 86 na crvenoj listi ugroženih vrsta
  • 20% površine grada Ljubljane ima status prirodno zaštićeno područje

Kvalitet zraka

Ljubljana kontinuirano poboljšava svoj kvaliteta zraka. Kvalitet zraka prati stalni automatski senzori na tri mjerne stanice. Informacije o trenutnm kvalitetu zraka u gradu sa mjernih stanica ažuriraju se svakodnevno i dostupni  su javnosti putem interneta.

  • Kvalitet zraka se prati kontinuirano u posljednjih 50 godina.
  • Postoji trend smanjenja azotnih oksida (NOx) i sitnih čestica (PM10) posljednjih godina
  • Zagađenje zraka sumpor-dioksidom je eliminirano
  • I dalje ostaje onečišćenje ozonom i benzenom u dopuštenim granicama
  • Polovina gradskih autobusa kao gorivo koristi metan čime se emisija PM10 česticama smanjuje za 20 tona godišnje
  • Zagađenje zraka smanjeno je za 70% nakon zatvaranja dijela glavne prometne saobraćajnice u centru grada

Ekološke inovacije

Kroz partnerstvo Šmartinka, Ljubljana planira sveobuhvatno obnoviti nekadašnje industrijsko područje u 2 278 300 m2. Ovo je najveća urbana obnova te vrste u Sloveniji. U postignuća ekoloških inovacija grada do danas se ubrajaju:

  • Nagrada Svjetskog vrha 2010. za TETOL – mobilni portal koji pruža građanima informacije o emisijama u okoliš
  • Eurocities Award 2013, Smart Living kategorija
  • Prijevoz na zahtjev za osobe s invaliditetom
  • Zemlja ptica Ticistan u parku Tivoli

 

Vjerujemo da i vaš grad ima dosta prostora za zelena poboljšanja, te da ste čitajuči ovaj tekst spoznali koliko bi život u ekološki uređenom gradu bio zdraviji i ugodniji.

Komentari